Marko Kozjak: Zero Food Waste nije samo „spašavanje hrane“ nego je i rješenje za poboljšanje budžeta kućanstva

Marko Kozjak: Zero Food Waste nije samo „spašavanje hrane“ nego je i rješenje za poboljšanje budžeta kućanstva

Kako bi omogućio kupcima da znaju što kupuju i olakšao poljoprivrednicima da plasiraju svoje proizvode, Marko Kozjak je 2017. godine krenuo u realizaciju projekta VeeMee kojim je kroz svoje usluge, zajedno s klijentima, uspio spasiti tisuće tona hrane od propadanja. Upravo zbog svog doprinosa zero food waste problematike sretni smo da je Marko sa svojom podrškom i znanjem dio ovog projekta.

Napustile ste posao na top managerskoj poziciji koji mnogi mogu tek sanjati da imaju i upustili se u avanturu osnivanja tvrtke koja se bavi „spašavanjem hrane i planete“. Zašto ste se odlučili na to i kojom idejom ste se vodili?

Da nisam prošao put od asistenta managera do direktora, ne bih ništa od toga znao, ne bih vidio postojeće probleme. Za vrijeme bivšeg posla pisao sam projekte. Prvi je bio unapređenje prodaje, s ciljem podizanja maloprodaje voća i povrća. Drugi projekt je bio vezan za preveniranje otpada od hrane i treći je bio QR kod, odnosno sljedivost hrane. To je ono što je tinjalo u meni,  iz tih projekata je nastala tvrtka. Nakon 8 godina posla i iskustva odlučio sam ta znanja implementirati u jednu tvrtku, u VeeMee.

Koje su najvažnije vještine uspješnog poduzetnika u Hrvatskoj?

Preživljavanje, agilnost i poznanstva.

Možete li nam objasniti što je VeeMee kao platforma, čime se sve vaša tvrtka bavi i kakvi su planovi za budućnost?

Ime VeeMee je nastalo spajanjem imena sina poslovnog partnera i mog sina, Vite i Mihaela. Htjeli smo napraviti priču da naši klinci znaju što jedu. To nam je bila prva vodilja. Krenuli smo sa sljedivosti hrane, a kao sekundari projekt se pojavio food waste, odnosno spašavanje hrane. Shvatili smo da je i sama sljedivost uzrok skoro 15% povrata hrane, pa smo samim time to implementirali kao dodatak tvrtki. Nakon što smo pokrili food waste krenuli smo u rješavanje smanjenja CO2 emisije, jer sama prevencija ili spašavanje hrane se odnosi i na umanjenje CO2 emisije. U prijevodu, riječ je o cirkularnoj ekonomiji, u kojoj ne možeš raditi samo jedan segment, već kad ga započneš radiš cijeli krug.

Koji su po vama ključni problemi u hrvatskom prehrambenom i poljoprivrednom sektoru?

Organizirana proizvodnja i definicija mladog poljoprivrednika, koji je u Hrvatskoj onaj do 41. godine.

Radite li na nekim novim zanimljivim projektima?

Radimo na vlastitoj kripto valuti koja bi se zvala VeeMee coin. U transakciji VeeMee coinova ljudi bi kupovali naš suficit CO2 emisije. Znači, kroz cijeli taj lanac sljedivost food waste-a i pametne logistike , umanjenja CO2 stvaramo suficit koji planiramo plasirati na tržište povodom nadolazećeg poreza na CO2.

Zašto ste odlučili podržati Zero Food Waste Revoluciju?

Predvidjeli smo Green Deal, a samim time podržavamo sve što ima veze s time. Kada netko spomene food waste, to već podržavamo, a kada kaže zero to je nešto što ne bismo mogli zaobići, a da ne podržimo.

S internacionalnim tvrtkama povezani ste kroz food waste projekte i sljedivost. Možete li nam usporediti Hrvatsku sa zemljama EU kada je riječ o ovoj problematici?

Hrvatska dobro stoji u odnosu na druge zemlje. No ako pogledate primjer Francuske, koja je treća zemlja u svijetu što se tiče postotka bacanja hrane, umanjila je food waste, ali većina ljudi koja je otišla u Francusku je zamijetila da se tamo kupuje sve pakirano. Dakle, smanjili su količinu bačene hrane, ali su istovremeno povećali koncentraciju plastike na tržištu. Po mom mišljenju, Hrvatska može još uvijek puno više napraviti, prvenstveno poraditi na svijesti građana i edukaciji o sezonalitetu roba, ponuditi koncept koji bi osvijestio gdje najviše robe propada. Uz navedeno ne zanemariti ključne probleme logistike, centralni lageri i uvozi robe prema našoj zemlji ovisno o sezonalitetu.

Što svaki pojedinac, kao kotač u sustavu, može učiniti na putu pozitivne promjene s ciljem zero food waste-a?

Za početak je dovoljno da vidi stvari oko sebe, da počne obraćati pozornost. Da prestane negirati postojanje food waste-a i da se ne vodi samo inačicom da su u drugim zemljama ljudi gladni, to ne pomaže, treba percipirati da food waste postoji i nije samo „spašavanje hrane“ nego je i rješenje za poboljšanje budžeta kućanstva. Kupujmo odgovorno.

 

Marka Kozjaka je, kao jednog od ambasadora Zero Food Waste Revolucije, ugostio TOP RADIO, medijski pokrovitelj projekta, u svojem podcastu TOPCAST.